Stručnjaci iz Ujedinjenih naroda pomno ispituju seriju od 58 sumnjivih sajber upada povezanih sa Sjevernom Korejom, u rasponu od 2017. do 2023., za koje se vjeruje da su nagomilani oko 3 milijarde dolara nezakonite zarade.
U toku su istrage od strane UN-ovih vlasti u vezi sa navodnim sajber aktivnostima Sjeverne Koreje, za koje se vjeruje da su unosan poduhvat za režim kojim upravlja Kim Džong Un.
Ove istrage su usredsređene na niz od 58 sajber događaja za koje se sumnja da su se dogodili u ovom vremenskom okviru, uključujući značajne povrede kriptovaluta. Smatra se da su ovi incidenti dio napora da se finansira napredak nacionalnog naoružanja.
Izvještaji UN-ovog komiteta sugeriraju da val sajber napada koji se pripisuju sjevernokorejskim operativcima, povezanim s Generalnim biroom za izviđanje – vodećom sjevernokorejskom špijunažnom agencijom – i dalje traje.
Ovaj istražni period obilježen je rastućim regionalnim tenzijama, a Kim Jong Un pojačava prijetnje Južnoj Koreji uz pojačana testiranja oružja.
Kao odgovor, Sjedinjene Države, Južna Koreja i Japan su eskalirali svoje kolektivne vojne vježbe.
Komitet UN-a je također istaknuo kontinuirane operacije na poligonu za nuklearno testiranje Punggye-ri, nagovještavajući pripreme za ono što bi mogla biti sedma nuklearna detonacija Sjeverne Koreje, prva od 2017. godine.
Tokom šestomjesečnog perioda zaključno sa januarom, Sjeverna Koreja je navodno izvršila najmanje sedam lansiranja balističkih projektila, uključujući interkontinentalnu balističku raketu i vjerovatno raketu srednjeg dometa, uz pet projektila kratkog dometa.
Štaviše, Sjeverna Koreja je označila značajno postignuće uspješnim lansiranjem vojnog satelita za nadzor nakon dva neuspješna pokušaja. Podmornica na dizel motor također je modificirana u "taktičku podmornicu za nuklearni napad", čime se povećava vojna moć Sjeverne Koreje.
Istraga komiteta dalje pokriva navodno zapošljavanje brojnih državljana Sjeverne Koreje u inostranstvu u sektorima kao što su informaciona tehnologija, restorani i građevinarstvo, čime se ostvaruje prihod u suprotnosti sa sankcijama UN-a.
Kontinuirani pristup Sjeverne Koreje globalnom finansijskom sistemu i njeno učešće u neovlaštenim finansijskim transakcijama predstavljaju dalje kršenje sankcija.
Iako sankcije UN-a imaju za cilj kažnjavanje režima, a ne općeg stanovništva Sjeverne Koreje, komitet priznaje da ove mjere imaju neželjene posljedice na humanitarne uslove i inicijative za pomoć. Ipak, pripisivanje ovih uticaja isključivo sankcijama je složeno zbog različitih faktora koji utiču.
U nastojanju da suzbiju kibernetički rat u Sjevernoj Koreji, Sjedinjene Države, Južna Koreja i Japan su se u decembru složile da pojačaju mjere protiv kibernetičkih prijetnji Sjeverne Koreje.
Ovaj sporazum je uslijedio nakon sastanka u Seulu između savjetnika za nacionalnu sigurnost triju zemalja, gdje su razgovarali o novim tripartitnim pristupima u borbi protiv kibernetičkih djela Sjeverne Koreje i pranja nezakonito stečenih prihoda putem kriptovaluta.
Ovaj zajednički napor uslijedio je nakon optužbi da Sjeverna Koreja koristi sajber rat za financiranje svojih nuklearnih i raketnih programa, kao što je detaljno navedeno u nedavnom izvještaju UN-a koji baca svjetlo na napredne strategije Pjongjanga za povećanje krađe kriptovaluta.
Nadalje, Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) uveo je sankcije mikseru kriptovaluta Sinbad, optužujući ga da je alat za kibernetičke kriminalne grupe poput Lazarus grupe za pranje ukradenih sredstava.
Sinbad se sada nalazi na listi miksera kriptovaluta koje je sankcionirao OFAC, pridružujući se Blenderu i Tornado Cashu, zbog toga što ga koriste hakerske grupe koje djeluju pod vodstvom glavnog obavještajnog biroa Sjeverne Koreje.